Dijelovi teksta i opisi preuzeti su iz knjige Radoslava Brace \u0110eri\u0107a „Moj(i) Prnjavor(ci)…<\/p>\n

„Kod pet lampi“ kafana i prodavnica gazde \u0110eri\u0107a bila je nekada\u0161nji centar grada, raskr\u0161\u0107e, gdje dominira katoli\u010dka crkva u strogo gotskom stilu, raskr\u0161\u0107e koje vas je vodilo prema Lazinoj vodi ili ako \u017eelite da se uputite prema \u010dar\u0161iji samo krenite niz ulicu sa dva \u0161etalista sve do izlaza iz grada prema Banja\u00a0Luci, raskr\u0161\u0107e koje vas je vodilo „gore-dole“ ulicom u mahalu, ina\u010de ulicom koja je bila omiljeno mjesto za sankanje zimi, raskr\u0161\u0107e kod parki\u0107a gdje su subotom parkirali zapre\u017ena kola okolni seljaci da bi se osvje\u017eili i ne\u0161to prezalogajili prije povratka ku\u0107i.<\/em><\/p>\n

Kafana „Kod pet lampi“ napravljena je odmah poslije Prvog svjetskog rata, u prizemlju je bila gostiona i du\u0107an sa „\u0161pecerajskom“, robom \u0161to \u0107e re\u0107i da je tu bilo svega, od ku\u0107nih potrep\u0161tina do onoga \u0161to je moglo zatrebati seljaku kad do\u0111e u grad radi kupovine.<\/em>
\n Gostiona je nazvana „Kod pet lampi“ iz razloga\u00a0\u0161to se na ve\u0107 pomenutoj raskrsnici nalazio stub sa pet lampi \u0107umurusa koje su osvetljavale onda\u0161nji centar.<\/em><\/p>\n

Tada\u0161nja gostiona je bila me\u0111u najve\u0107im i imala je dva lica: dnevno i ve\u010dernje. Dnevno je bilo selja\u010dko i otvarana je ve\u0107 oko 7 sati ujutro kada su navra\u0107ale prve mu\u0161terije, od kojih neki i po dva puta, pre nego \u0161to krenu u \u010darsiju i po\u0161to se vrate iz \u010darsije. Gosti su slu\u017eeni na terasi ispred ku\u0107e, ali \u010de\u0161\u0107e u samoj gostioni.\u00a0U jednom dijelu<\/em>\u00a0gostione bili su stolovi i klupe napravljeni od grubog drveta. Velika gu\u017eva do kasnih popodnevnih \u010dasova bila je pre svega subotom, odnosno pazarnim danom. Za \u0161ankom kao kapetan broda stajao je gazda \u0110eri\u0107 a uvjek su mu pomagali i slu\u017eili goste jedan od sinova i jo\u0161\u00a0neko od „momaka“. Najvi\u0161e se zara\u0111ivalo na pivu koje samo\u00a0\u0161to se pojavilo na tr\u017ei\u0161tu. Pivo se pumpalo iz bureta preko pipe u \u0161anku. U to vrijeme koristili su se razni trikovi da se vi\u0161e zaradi, pa je tako novo pi\u0107e sipano sa mnogo pjene dok je pivo samo se naziralo na dnu \u010dase, a doma\u0107em kupcu savjetovano je da ga \u0161to prije popije „dok ne po\u017euti“. Uskoro, pojavili su se i novi trikovi pa je tako pjena skidana drvenim no\u017eem u duboki tanjir dok se u \u010da\u0161i ne na\u0111e dovoljno piva. To \u0161to je ostajalo u tanjiru nazivano je\u00a0„cubokom“ i nipo\u0161to nije bacano nego su njime dopunjavane \u010da\u0161e. U to vrijeme gostioni\u010dare je bio glas da stavljaju vodu u vino, i time pove\u0107avaju zaradu. Naime, stalnim mu\u0161terijama nikada nije kr\u0161tavano vino, ali za pazarnoga dana (subota), jednom ili dva puta u toku dana, kada stane autobus pun putnika ispred gostione njih je \u010dekao „\u0107ugum“ od pet litara u kome su bile \u010detiri litre vina i jedna litra vode (dobro izmje\u0161ane). Sva pi\u0107a su bila u podrumu. Po njih je i\u0161ao stariji sin gazde \u0110eri\u0107a i pri\u010dalo se da je morao sve vrijeme da zvi\u017edi kako bi gazda bio siguran da usput ne pije.<\/em><\/p>\n

Ina\u010de, mu\u0161ki svjet i vi\u0111eni Prnjavorci okupljali su se u kafani pa su se \u010desto, skoro svake ve\u010deri, sastajali na partiji remija katoli\u010dki sve\u0161tenik Drago Bandi\u0107, in\u017eenjer \u0161umarstva Maks, \u0161troco Dokmanovi\u0107 i jo\u0161 poneko. Obi\u010dno bi ostajali do 10 sati, kad je gazda \u0110eri\u0107 najavljivao fajront. U gostioni je postojala posebna sobica za „povla\u0161tene“ goste, gdje je prire\u0111ivana omiljena sjedeljka za gazdu, sreskog na\u010delnika Danka i jo\u0161 neke. Tu je znalo biti pijanke, slu\u0161ala se muzika sa gramofona i izazivao sevdah. Razbijale su se o pod prethodno spremljeni napukli cilindri za gasne lampe, a onda sutradan napla\u0107ivali kao „razbijene \u010dase“.\u00a0\u017denski svjet uglavnom nije zalazio u kafanu.<\/em><\/p>\n

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u kafanu su dolazili i Nijemci i partizani i Domobrani, kako se koja vojska smjenjivala. Godine 1944. u borbama za oslobo\u0111enje Prnjavora ku\u0107a i kafana su gorjele u po\u017earu. Nakon rata i nacionalizacije kafana je pripala op\u0161tini i podjeljena je u dva dijela gdje se u jednom dijelu nalazila biblioteka pa i dan danas stariji Prnjavorci ovo mjesto zovu „\u010ditaonica“ a u drugom dijelu ostajala je kafana. Poslije par godina op\u0161tina je pripojila kafanu u cijelosti HUTP\u00a0„Cer“. Ugostiteljsko preduze\u0107e nastavilja sa radom pod novim imenom „Pet lampi“. Tradicija je donekle ostala i dalje su tu dolazili vi\u0111eniji ljudi grada i vodio se dru\u0161tveni \u017eivot.<\/em><\/p>\n

Za vrijeme gra\u0111anskog rata i deceniju posle zavr\u0161etka rata kafana „Pet lampi “ otvarana je i zatvarana u vi\u0161e navrata. Bio je to najte\u017ei period njenog postojanja.<\/em><\/p>\n

Godine 2010. djelimi\u010dno je renovirana, ostalo je tradicionalno ime „Pet lampi“ zadr\u017ean je duh stare kafane a opet minimalno modernizovan u skladu sa vremenom i tr\u017ei\u0161tem . Danas, to je mjesto okupljanja generacija od 7 do 77 godina, svako od njih je na\u0161ao svoje mjesto i termin kada mogu nesmetano da se na\u0111u sa prijateljima i provedu vrijeme u razgovoru i u\u017eivaju u mainstream doma\u0107oj i stranoj muzici. Moderan ambijent pomje\u0161an sa tradicionalizmom muzike u\u017eivo, gostovanje bendova iz regije i svijeta u\u010dinili su da se glas i dugogodi\u0161nja tradicija prepoznaju van granica lokalne zajednice pa \u0107ete\u00a0nerijetko zate\u0107i goste iz okolnih gradova kao i goste koji su u prolazu i kojima je preporu\u010deno da navrate u „Lampe“ jer to je ne\u0161to „staro i dobro“ \u0161to vrijedi vidjeti u gradu.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dijelovi teksta i opisi preuzeti su iz knjige Radoslava Brace \u0110eri\u0107a „Moj(i) Prnjavor(ci)… „Kod pet lampi“ kafana i prodavnica gazde \u0110eri\u0107a bila je nekada\u0161nji centar grada, raskr\u0161\u0107e, gdje dominira katoli\u010dka crkva u strogo gotskom stilu, raskr\u0161\u0107e koje vas je vodilo prema Lazinoj vodi ili ako \u017eelite da se uputite prema \u010dar\u0161iji samo krenite niz ulicu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7"}],"collection":[{"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=7"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":237,"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/7\/revisions\/237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/5lampi.com\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=7"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}